Kada-se-javiti-lijecniku_skegro-nad

NAJČEŠĆA PITANJA (FAQ)

Kada se javiti liječniku/ci?

Liječniku se poželjno javiti kada doživljavate sljedeće simptome: učestalo mokrenje, mokrenje zbog kojeg se budite i ustajete noću, neodgodiv i jak nagon za mokrenjem i urgentna inkontinencija (nevoljno istjecanje mokraće).

Osim što vam posjet liječniku može omogućiti savjetovanje i tretman s ciljem poboljšanja kvalitete vašeg života, bitno je javiti se pravovremeno kako bi se pravilno postavila dijagnoza. Slične simptome mogu uzrokovati i urinarne infekcije, druge bolesti ili pak prekomjerna konzumacija stimulansa poput kofeina itd.

 

Koji će podaci zanimati liječnika/cu?

Podaci o simptomima – kada su se javili, koliko dugo traju, kako variraju kroz vrijeme, neka su pitanja koja liječnici redovito postavljaju. Osim o trenutačnim simptomima vezanim uz vaš mjehur, liječnike obično zanimaju i podaci o drugim bolestima ili prethodnim stanjima koje proživljavate ili ste proživjeli te o farmakoterapiji koju koristite ili ste koristili. 

 

Uz podatke o zdravstvenom stanju i simptomima, bitno je introspektivno sagledati i sljedeća ponašanja: koliko često pijete tekućinu i u kojoj količini? Koliko često idete na toalet? Urinirate li malu ili veliku količinu mokraće? Pijete li često kavu, alkohol ili druge stimulanse?  Takve podatke najlakše je pratiti dnevnikom mokrenja.

 

Kako i zašto održavati dnevnik mokrenja?

Kao što je već spomenuto, u dnevnik mokrenja zapisujemo informacije o tome kada idete na toalet, što i koliko pijete te kada i koliko vam je istjecala mokraća. Informacije koje napišete kada se ponašanja dogode, vjerojatno su točnije nego ako se toga prisjećate tek kada dođete kod liječnika i na pitanja odgovarate okvirno. 

Zato je dnevnik mokrenja pouzdaniji i objektivniji način praćenja vašeg stanja, a osobito je koristan prilikom procjene učinkovitosti tretmana. Predložak za dnevnik mokrenja možete preuzeti OVDJE.

 

Na koje će me dodatne preglede liječnik/ca možda poslati? 

Ovo pitanje specifično je za svakog pacijenta/cu i pojedinačni slučaj. Kako bi se pravilno dijagnosticirao i liječio problem s kojim dolazite, liječnik/ca će vas potencijalno uputiti na još neke preglede. Često su to pregledi abdomena, digitorektalni pregled (muškarci) ili ginekološki pregled (žene), analiza uzorka mokraće – sediment urina ili urinokultura i ultrazvuk urinotrakta.

Ponekad se pacijente/ice šalje i na urodinamiku ili cistoskopiju, no to se obavlja kada se radi o stanju koje ne reagira na terapije koje je liječnik/ca predložio/la.

 

Koliko često se odvijaju kontrole?

U početku su kontrole češće – prvi susreti obavljaju se svakih nekoliko mjeseci, a kasnije je to jedna do dvije kontrole godišnje, ako terapija i liječenje ide po planu. Kao što je već spomenuto, dnevnik mokrenja odlično prikazuje reakciju na liječenje te pomaže procjeni tretmana.

 

Kada se javiti liječniku, a da je to izvan vremena redovite kontrole?

Ako već liječite prekomjerno aktivan mokraćni mjehur, a primjećujete pogoršanje simptoma ili pojavu novih simptoma, dobro je javiti se liječniku/ci. Ovakve bi se promjene trebale prijaviti kako bi se liječenje po potrebi prilagodilo ili izmijenilo. 

 

***

Uzrok prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura najčešće je multifaktorski, odnosno ima više čimbenika, a često je i nepoznat pa je stoga liječenje stanja simptomatsko. To znači da se liječi tako što se na simptome reagira potrebnim liječničkim intervencijama i tretmanom kako bi se poboljšala kvaliteta života. Iz tog je razloga poželjna suradnja pacijenta i preporuča se introspekcija i praćenje vlastitih simptoma kako bi se na kontrolnim pregledima kvalitetnije sagledala učinkovitost terapije, potencijalne nuspojave i sl.

 

URO_2021_0034_AB

Reference:

Medicinski izvori

Literatura

1.  Milsom I, Abrams P, Cardozo L, Roberts RG, Thuroff J, Wein AJ. How widespread are the symptoms of an overactive bladder and how are they managed? A population-based prevalence study. BJU Int 2001; 87: 760–6

2.  Abrams P, Cardozo L, Fall M et al. The standardisation of terminology in lower urinary tract function: report from the standardisation sub-committee of the International Continence Society. Urology 2003; 61: 37–49

3.  Andersson KE, Arner A. Urinary bladder contraction and relaxation: Physiology and pathophysiology. Physiol Rev 2004; 84:935–86

4.  Coyne KS, Sexton CC, Irwin DE, Kopp ZS, Kelleher CJ, Milsom I. The impact of overactive bladder, incontinence and other lower urinary tract symptoms on quality of life, work productivity, sexuality and emotional well-being in men and women: results from the EPIC study. BJU Int 2008; 101: 1388–95

5.  Burkhard et al. EAU Guidelines on urinary incontinence in adult patients; 2020