PAMM sindrom je česta tegoba. Može se ublažiti uz pomoć stručnog savjetovanja i liječenjem. Postoji mnogo stručnjaka koji vam mogu pomoći u kontroli i liječenju simptoma. Među njima su liječnici (specijalisti opće ili obiteljske medicine, urologije, ginekologije, fizijatrije), medicinske sestre i fizioterapeuti.
Kao i kod svake nove dijagnoze, za svog liječnika sigurno imate puno pitanja o vašem zdravstvenom stanju i planiranom liječenju. Ovdje je popis predloženih pitanja koja možete postaviti svom liječniku tijekom sljedećeg posjeta:
Živjeti s PAMM-om može biti izazov, ali u tome niste sami. Članovi obitelji, prijatelji, zdravstveni djelatnici i drugi ljudi koji pate od PAMM-a mogu vam pružiti podršku i biti bogat izvor ideja. Uz pomoć drugih i planiranjem aktivnosti, možete uspješno kontrolirati svoje PAMM simptome kod kuće i drugdje.
Ovdje navodimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u suočavanju sa svakodnevnim izazovima:
Pristup toaletu trebao bi biti što lakši. Ako imate tegobe s kretanjem, razmislite o posebnim prilagodbama u svojoj kupaonici, poput ručica ili povišenog sjedala. Ponekad noćna posuda u spavaćoj sobi znatno olakša život.
Kofein se nalazi u čaju, kavi, gaziranim pićima i nekim tabletama protiv bolova. Kofein potiče stvaranje mokraće. Također može izravno stimulirati mokraćni mjehur i tako pogoršati simptome urinarne hitnosti. Pokušajte provesti tjedan dana bez kofeina da biste vidjeli smiruju li se simptomi. Ako zapravo primijetite olakšanje simptoma, pokušajte se potpuno odreći kofeina. U svakom slučaju, bilo bi dobro smanjiti konzumaciju pića koja sadržavaju kofein. Također ćete znati da nakon konzumiranja kofeina morate biti u blizini toaleta.
Alkohol pogoršava simptome kod nekih ljudi. I za njega vrijedi isti savjet kao i za pića koja sadržavaju kofein.
Pijte uobičajene količine tekućine. Možda ćete zaključiti da se mjehur ne napuni tako brzo ako pijete manje tekućine, ali to zapravo pogoršava simptome jer mokraća postaje koncentriranija, što može iritirati mišić mokraćnog mjehura. Planirajte svakodnevno piti uobičajene količine tekućine, to jest oko dvije litre, a u toploj klimi i po vrućem vremenu još više.
Na toalet idite samo kad trebate. Neki se bolesnici naviknu ići na toalet češće nego što bi trebali. Za svaki slučaj idu na toalet i kad u mokraćnom mjehuru imaju samo malu količinu mokraće. Na prvi pogled se to čini smisleno, jer zaključuju da se simptomi prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura neće pojaviti ako mjehur nije pun i redovito se prazni. Međutim, dugoročno se takvih ponašanjem simptomi mogu pogoršati. Ako prečesto odlazite na toalet, mokraćni mjehur se navikne zadržavati samo malu količinu mokraće i može postati još osjetljiviji i aktivniji pri malim dodatnim opterećenjima. Kad takav bolesnik mora malo duže zadržati mokraću, primijeti da su simptomi teži nego ikad.
Budite motivirani
Mnogi vjeruju da postavljanje ciljeva pomaže u ublažavanju simptoma. Zapišite si neke od ciljeva koje ćete pokušati postići u sljedeća tri mjeseca.
Što je dostupno?
1. Milsom I, Abrams P, Cardozo L, Roberts RG, Thuroff J, Wein AJ. How widespread are the symptoms of an overactive bladder and how are they managed? A population-based prevalence study. BJU Int 2001; 87: 760–6
2. Abrams P, Cardozo L, Fall M et al. The standardisation of terminology in lower urinary tract function: report from the standardisation sub-committee of the International Continence Society. Urology 2003; 61: 37–49
3. Andersson KE, Arner A. Urinary bladder contraction and relaxation: Physiology and pathophysiology. Physiol Rev 2004; 84:935–86
4. Coyne KS, Sexton CC, Irwin DE, Kopp ZS, Kelleher CJ, Milsom I. The impact of overactive bladder, incontinence and other lower urinary tract symptoms on quality of life, work productivity, sexuality and emotional well-being in men and women: results from the EPIC study. BJU Int 2008; 101: 1388–95
5. Burkhard et al. EAU Guidelines on urinary incontinence in adult patients; 2020